Materijalni ostatci poput kamenih sjekira pronađenih na Jarunu upućuju na zaključak o nazočnosti ljudi na području Gradske četvrti Trešnjevka - jug već u pretpovijesno doba. Grobovi koji pripadaju kulturi polja sa žarama koji su otkriveni na području Horvata, dokazuju da je na tom području, već u 11. st. prije Krista postojalo ratarsko sesilno stanovništvo indoevropskog podrijetla koje je poznavalo bakar i broncu.
U razvijenom srednjem vijeku, trešnjevački je prostor pod upravom Kraljevskog castruma, odnosno Kraljevske županije sa sjedištem u Zagrebu. Kralj Andrija II. to područje daruje zagrebačkom Kaptolu 1221., da bi Bela IV. njegov istočni dio dodijelio Gradecu 1242. Granica između tih dvaju dijelova koja je uglavnom slijedila tok potoka Črnomerec, uz povremene je izmjene ostala zapadnom granicom grada Zagreba sve do 1945.
U kasnom srednjem vijeku predijalni feudalni posjedi postupno se pretvaraju u seoska kmetska naselja. Taj proces na početku novoga vijeka postaje još intenzivniji pa se u dokumentima od sredine 18. st. na području današnje Trešnjevke - jug već spominju i sela Prečko, Horvati i Jarun. To je i vrijeme sve snažnijeg razvoja splavarenja Savom. Splavari sve češće dolaze iz Slovenije do Zagreba i dalje niz rijeku do Slavonije, opskrbljujući prisavska naselja raznom robom. Usporedo s tim se poduzimaju mjere za poboljšavanje prijelaza preko rijeke. Na inicijativu samog cara Josipa II., na mjestu današnjega Savskog mosta sagrađen je drveni most 1783. Do tog se mjesta iz grada protegnula Savska cesta.
Početkom 19. st. splavari i trgovci počinju se naseljavati uz most i duž južnog dijela Savske ceste. Tako nastaje Predgrad Sava, periferijsko urbano naselje. Predgrad Sava protegnuo se duž Savske, sve do današnjeg raskrižja s Ulicom grada Vukovara.
Nakon formiranja jedinstvenoga grada Zagreba 1850., zapadni dio Trešnjevke i Jaruna ostao je izvan gradskih granica te je uključen u sastav općine Vrapče. Ukidanje feudalno-kmetskih odnosa rezultiralo je nastajanjem novih naselja Knežija, Kalinovica i Srednjaci.
Željeznička pruga od Zidanog mosta u Sloveniji do Siska koja prolazi područjem Trešnjevke puštena je u promet 1862. Najvažniji objekt na ovom dijelu pruge svakako je Južni kolodvor (kasnije kolodvor Sava, danas Zapadni kolodvor), čija je gradnja potakla industrijalizaciju trešnjevačkog prostora.
Dok uz Savsku cestu niču obrtnički, trgovački i industrijski objekti, oko Savskog se mosta stvara ugodan ambijent kupališta i gostionica. Taj dio Save je uz Maksimir glavno rekreacijsko područje tadašnjeg Zagreba.
Unatoč čestim poplavama i nepostojanju nasipa uz Savu do 1918., trešnjevački se prostor sve brže naseljava i izgrađuje. Most sa željeznom konstrukcijom je podignut 1892., mreža ulica ubrzano se širi, a 1895. u Horvatima je podignuta pučka škola - prva škola na trešnjevačkom području.
U razdoblju između dva svjetska rata Trešnjevka se definitivno oblikuje kao prepoznatljiva gradska četvrt - zagrebački radnički geto. Karakretistične trešnjevačke prizemnice kojih je među tamošnjim građevinama čak 87%, uglavnom se, u više od 60% slučajeva, grade bez građevinske dozvole pa je splet ulica na području današnje Trešnjevke - jug sve do danas zadržao jasno prepoznatljivu krivudavost seoskog tlocrta.
Nakon drugoga svjetskog rata su se trešnjevačka područja nastojala komunalno opremiti i urediti njegova neplanski sagrađena naselja zbog sve većeg broja stanovnika i gradnje neophodnih glavnih objekata. Velike poteškoće je prouzročila velika poplava u noći između 25. i 26. listopada 1964., a u kojoj su materijalnu štetu pretrpjela 8 254 trešnjevačka kućanstva, što je činilo gotovo polovinu svih tamošnjih stanovnika. Ta je nesreća potaknula ubrzanu gradnju pa je Trešnjevka ubrzo poprimila novi urbani izgled. Do kraja 1968. na južnom je dijelu Trešnjevke sagrađen 6731 novi stambeni objekt.
Neposredno nakon II. svjetskog rata, najveći dio područja današnje gradske četvrti Trešnjevka - jug, zajedno s cijelim prostorom Trešnjevke - sjever, pripada tadašnjem V. gradskom rajonu Grada Zagreba. Područje tadašnjeg mjesnog Narodnog odbora Jarun kao zasebno naselje je pripojeno gradu Zagrebu tek potkraj 1949. No, 1952. su ukinuti rajoni pa Trešnjevka - jug u najvećem dijelu pripada jedinstvenom užem gradskom upravnom prostoru u nadležnosti Narodnog odbora Grada. Naselje Prečko tada je u sastavu periferne gradske Općine Vrapče. Godinu dana kasnije je osnovana Općina Trešnjevka kao jedna od općina užega gradskog područja. U njezin su okvir uključena područja današnjih gradskih četvrti Trešnjevka - sjever i Trešnjevka - jug, osim već spomenutog naselja Prečko. U sastav Općine Trešnjevka 1955. ulazi naselje Jarun, a Prečko je u sastavu novoformirane Općine Susedgrad. Sedam godina kasnije, Prečko pripada Općini Črnomerec kojoj je pripojena dotadašnja općina Susedgrad. Od 1967. do 1974. cjelovito je područje Trešnjevke - jug u sastavu Grada Zagreba kao jedinstvene općine. Ponovnim osnivanjem općina u Gradu Zagrebu 1974., opet je formirana Općina Trešnjevka u čiji sastav tada ulazi i naselje Prečko. Tako je ostalo sve do ukidanja općina u Gradu Zagrebu 31. prosinca 1990. U veljači 2009., na području Gradske četvrti Trešnjevka - jug osnovano je šest mjesnih odbora.
