Sve do 60-ih godina prošloga stoljeća, prostor današnje četvrti Novi Zagreb - istok ni po čemu nije nalikovao na grad. Na prostoru te četvrti su bila samo sela - Buzin, Otok, Jakuševec i Hrelić koja se spominju i stoljećima prije toga. U Popisu župa zagrebačkog arhiđakonata iz 1334. spominje se i Parohia Sancti Marci Ev. in campio (Župa sv. Marka evenđelista u polju), jakuševečka župa koja će tijekom vremena zbog promjena toka Save više puta mijenjati sjedište i ime.
Pod imenom Župa sv. Marka evanđelista u trnju se spominje 1501. To ime nosi i tijekom vizitacije 1741. pa vizitator bilježi da se Župa nalazi na posjedu veličine sedam seoskih gospodarstava, a koji je darovala obitelj grofa Erdodija. Današnja župna crkva sv. Marka evanđelista u Jakuševcu posvećena je 1832. Gradnjom nasipa (pilota) na Savi 1863/64., na poticaj tadašnjega jakuševečkog župnika Josipa Vitkovića, crkva je zaštićena od poplava.
Prema popisu iz 1961., na cjelovitome prostoru današnjega Novog Zagreba - istok nije živjelo niti 3.500 stanovnika.
Povijest razvoja ovoga područja počinje gradnjom Mosta slobode 1959. Bio je to istovremeno početak ostvarenja zamisli Većeslava Holjevca, jednoga od najpopularnijih zagrebačkih gradonačelnika o širenju grada na desnu obalu Save.
Iskopavanjem šljunka za gradnju mosta oblikovano je umjetno jezero Bundek čija je površine oko 60.000 m2, svojedobno omiljenog šetališta i kupališta stanovnika Novoga Zagreba.
Zapruđe, prvo suvremeno naselje na tom području je sagrađeno 60-ih godina, a ubrzo za njim su nicala i druga - Utrine, Sopot, Travno, Dugave, Središće i Sloboština. Dugave i Sloboština su asimilirala negdašnja sela Hrelić i Otok s kojima danas čine jedinstvenu cjelinu.
Na početku 80-ih godina počela je gradnja potpuno novog naselja Veliko Polje pa je do danas sagrađeno 300-tinjak obiteljskih kuća, a izgradnja se nastavlja.
Novi snažan poticaj rastu i razvoju ovoga dijela Zagreba bila je gradnja Mosta mladosti 1973. i tramvajske pruge do Sopota 1979.
U izgradnji novozagrebačkih naselja osobita se pažnja posvećivana uređivanju zelenih površina, parkova i dječjih igrališta, po kojima se ova gradska četvrt izdvaja od drugih.
Dovršetkom sanacije odlagališta otpada Jakuševec - Prudinec i pojačanim ulaganjem Grada u komunalnu infrastrukturu, višedesetljetni problemi s odlaganjem otpada, a koji osobito opterećuje stanovnike Jakuševca, trebali bi postati tek dijelom povijesti ove četvrti. Istodobno, nove perspektive življenja na tome prostoru otvora nekoliko već započetih ili planiranih projekata - bazen u Utrinama, Međunarodni kulturni centar u Travnom, Muzej suvremene umjetnosti u Središću, kompleks jezera Bundek.
Nakon II. svjetskog rata, područje današnje gradske četvrti Novi Zagreb - istok pripadalo je Kotaru Velika Gorica. Na tom je prostoru i na dijelu današnje gradske četvrti Novi Zagreb - zapad 1952. osnovana Općina Odra, još uvijek u sastavu velikogoričkog kotara. No samo tri godine kasnije, to područje s cjelovitim prostorom današnjih gradskih četvrti Brezovica i Novi Zagreb - zapad čini Općinu Remetinec, jednu od općina u širem gradskom području Kotara Zagreb, sada proširenom na područja dotadašnjih kotara Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor i Zelina. Remetinec već 1957. ulazi u red općina užega gradskog područja. U razdoblju od 1967. do 1974., Grad Zagreb koji obuhvaća i cijelo područje dotadašnje općine Remetinec, funkcionira kao jedinstvena općina. Na području negdašnje općine Remetinec, 1974. je osnovana je Općina Novi Zagreb koja djeluje do 31. prosinca 1990.
U veljači 2009., na području Gradske četvrti Novi Zagreb - istok je osnovano 11 mjesnih odbora.
